Tihomir Ponoš: Jugoslaviji je pred smrt ekonomski krenulo jako dobro

Jugoslaviji je pred samu smrt ekonomski krenulo jako dobro, što govori da ekonomija nije panaceja, rekao je povjesničar Tihomir Ponoš u emisiji Kontrapovijest s Hrvojem Klasićem.

Razgovor o raspadu Jugoslavije dvojica povjesničara počeli su smrću Josipa Broza Tita 1980. Tito je, kaže Ponoš “bio ključan za opstanak Jugoslavije”, jer je “ustavni model pokazao da Jugoslavija uvelike ovisi o pojedincu”. “Sistem se gradio na osobi, a ne strukturi, pa je logično bilo pitanje što će biti nakon Titove smrti”, kazao je.

Osim što su se ekonomski problemi počeli spominjati “već dva mjeseca nakon Titove smrti”, uskoro su krenuli nacionalistički zahtjevi iz Srbije, s Kosova i iz Slovenije, pa su Klasić i Ponoš razgovarali o svakome od tih procesa. Za Srbiju, “ključni je problem bila definicija Srbije s dvije pokrajine s visokom autonomijom”, dok s druge strane Jugoslavija “nikako nije uspijevala pronaći rješenje za Kosovo”. Tako se dogodilo da su se “osamdesetih na Kosovu svi žalili da žive pod represijom”.

Za razliku od srpskog “ekspanzionističkog” nacionalizma, slovenski je bio “separatistički”, zagovarajući “Sloveniju izvan Jugoslavije, smanjivanje uloge vojske i uvođenje političkog pluralizma prema višestranačju”, kazao je Ponoš. Govorio je i o Memorandumu Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), usponu Slobodana Miloševića i njegovoj “antibirokratskoj revoluciji” te o raspadu Saveza komunista Jugoslavije na 14. kongresu u siječnju 1990.

Premda je Ante Marković, postavši premijerom 1988., “otvorio ekonomiju i uveo zapadne liberalne prakse” zbog kojih je “standard naglo skočio” a “Jugoslaviji obećana brza traka prema Europskoj zajednici”, pokazalo se da “ekonomija nije panaceja”. “Da je sve bilo po ekonomiji i obećanjima o milijardama dolara pomoći iz Bruxellesa i Washingtona, Jugoslavija se nikad ne bi raspala”, konstatirao je Ponoš.