Luka Bogdanić: Mussolini je završio strijeljan i obješen naglavačke

Predsjednik parlamenta Italije ima kolekciju bista Benita Mussolinija, kaže u Kontrapovijesti s Hrvojem Klasićem filozof i talijanist s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Luka Bogdanić.

Profesor filozofije koji objavljuje na hrvatskom i talijanskom te paralelno djeluje u akademskom svijetu obje zemlje govorio je Klasiću o genezi talijanskog fašizma, rekavši kako mu je ishodište sentiment koji su Talijani zvali “vittoria mutilata”, “osakaćena pobjeda”, uvjerenje da Italija poslije Prvog svjetskog rata nije dobila koliko je trebala.

Društvo je bilo zapalo u krizu a ljudi u neimaštinu koje liberalna parlamentarna demokracija nije znala riješiti, dok su “autoritarni porivi bili snažni” jer je “svjetski rat otkrio moć organizacije kada se ukinu demokratske strukture”.

To je iskoristio Mussolini. Populist izbačen iz socijalističke stranke, prigrljuje nacionalizam te se okreće masama, a elite ga prihvaćaju jer je odličan govornik i organizator. I uspijeva: na izborima 1919. ne osvaja nijedno zastupničko mjesto, tri godine kasnije 25.

No nasilje je “suština svakog fašizma”. To su “doktrine koje direktno zagovaraju nasilje, dominaciju nad slabijima, vladanje drugima i brutalne metode”. “Progon političkih neprijatelja kulminirat će 1925., kad se Mussolini definitivno proglasi diktatorom”. Jedna od žrtava je i filozof i komunist Antonio Gramsci, koji je jedno vrijeme zatočen na Liparima, otoku na kojem se u isto to vrijeme obučavaju ustaše.

“Talijani su iz rata izašli kao narod antipatičnog uobraženog diktatora koji je ostavio pola milijuna poginulih Talijana i rasturenu zemlju koja je trčala za američkim žvakaćama”, kaže Bogdanić. A opet, “od devedesetih, kao i u Hrvatskoj, dolazi veliki revizionizam u kojem se revizionisti ponašaju kao da u fašizmu nije bilo ničeg lošeg”.