Monika Herceg: Neki još misle da kod nas nema ekstremnog siromaštva

Zbog financijskih uvjeta u kojima spisateljice i pisci stvaraju sjajno je da se išta i piše, kaže Antoneli Marušić ‘U pravom licu’ spisateljica Monika Herceg, predstavljajući zapaženi debitantski roman ‘Ovdje počinje šuma’.

Ukoliko se tekstovi pišu za cifre niže od stotitnjak eura nadrealno je očekivati da će netko za te novce producirati bilo kakav ozbiljan tekst, o honorarima za knjige da i ne govorimo. Kako onda uopće očekivati ozbiljno čitanje? Takvi uvjeti izjedaju i književnost i kritiku, kaže Herceg.

Pritom u Hrvatskoj na autorice i autore pada i teret dodatnog rada oko promocije književnog djela. “Samopromocija nije vezana uz identitet autora, nego posao koji treba obaviti. To je velika i bitna tema, jer je sav taj rad potplaćen, pri čemu ni ta riječ više ne opisuje uvjete u književnom polju”, kaže.

Ženama je pritom još teže, naglašava. U znanstvenoj sferi postoje statistike kako je 28 posto manja vjerojatnost da će žene same promovirati svoj znanstveni rad nego muškarci. “Žene misle da će zbog samopromocije biti kažnjene. Ako se kao žena ističeš, kritika će prema tebi biti jača. Statistički je dokazivo da žene bivaju više kritizirane nego muškarci. Za žene je 80 posto vjerojatnosti da će ih se procjenjivati prema osobnosti nego prema stvarnom radu, dok je za muškarce ta vjerojatnost 12 posto. Ni u javnoj sferi ne živimo u istom prostoru”, upozorava Herceg.

A to je “jako bitna lekcija za žene”, uvjerena je. “Bilo kakva vrsta pogrešnog shvaćanja samopromocije štetna je za autorice. Za mene, samopromocija je trening da me ne stave u kalup poslušne, pristojne, nenametljive, male Monike”, naglašava spisateljica, koja je govorila i o važnosti deklariranja antifašistkinjom, te o “neprimjetnon indoktrinaciji” prešućivanja klasičnih autora jugoslavenske književnosti, poput Danila Kiša i Dubravke Ugrešić.